-
Fotografska teorija
Općenito Uloga fotoaparata u fotografiji je da u najmanjoj mogućoj mjeri smeta fotografu dok slika. Početnici obično smatraju da je za kreativnost u fotografiji potrebno imati fotoaparat koji ima „manualne funkcije“ i da kreativnost nastaje kao posljedica eksperimentiranja s različitim postavkama aparata. To je razlog zašto takvi praktički nikad ne snime fotografiju koja ima sadržaj i dubinu. Naime, poanta fotografije je u interakciji fotografa s onim što želi snimiti. Fotoaparat je tu sredstvo koje bilježi fotografovo viđenje, njegovo duhovno stanje, njegova promišljanja. Zbog toga će fotografija biti promašena ako su svi tehnički elementi na njoj savršeno posloženi, ali nema poruke, nema
-
Fotoaparati, nabavka i uopsteno o digitaliji i filmu
Nabava fotoaparata i općenite stvari o digitaliji Svatko tko se imalo zanima za fotografiju u nekom je trenutku poželio nabaviti fotoaparat. Na žalost, ljudi u trenutku kad se odluče za nabavu opreme rijetko imaju dovoljno tehničkog znanja potrebnog za ispravnu odluku. To znam po sebi. Tek nedavno sam se uputio u opremu u dovoljnoj mjeri da stvorim kvalitetnu sliku o svemu što postoji na tržištu, te o tehničkim zahtjevima za određene vrste fotografije. Ljudi griješe smatrajući da je za impresivne fotografije nužan „profesionalni“ fotoaparat. To je istina u nekoj mjeri, za neke vrste fotografije. Tamo gdje je bitna estetika
-
Objektivi
U ovom dijelu sadrzaja smo se upoznali s dva glavna parametra objektiva: žarišnom duljinom i svjetlosnom jačinom. Objektive dijelimo po tim dvima osobinama, a zapravo je bolja podjela po njihovoj namjeni. Naravno da su te podjele namjenjene fotografima s fotoaparatima kod kojih možemo objektive mijenjati i koristiti razne dodatke kao što su konverteri i međuobruči i brojni drugi. Sve su to djelomično poštivali i kod kompaktnih kamera analognog ili digitalnog tipa. Kod izuzetno brzog širenja digitalne tehnike su u kompaktnom i hibridnom tipu kamere osigurali još i dodatne sisteme leća kojima povećamo ili smanjimo žarišnu duljinu. Te sisteme posebnim adapterom
-
Podešavanje otvora blende i ekspozicije
Otvor blende određuje količinu svetla reflektovanog sa objekta snimanja, koja će dospeti do filma. Njegovim podešavanjem nastojimo da obezbedimo da na film uvek pada približno ista količina svetlosti, bez obzira na svetlosne uslove u kojima snimamo. Uspemo li u tome, imaćemo slike sa lepim bojama i jasnim detaljima. Promašimo li, slike će biti podsvetljene (tamne) ili presvetljene (blede). Da se ne zbunite, najveći broj na prstenu kojim se podešava otvor blende predstavlja najmanji otvor blende i obruto. Da bi vam bilo razumljivije, gledajte to ovako: ako je sunčano vreme i slikate se na suncu, reflektovano svetlo biće jako. Zato se
-
Fotografisanje životinja
Fotografiranje zivotinja Fotografiranje prirode je vrlo široko područje. Obuhvaća sve od fotografiranja krajolika, bilja i životinja na zemlji i vodi, pa do makro i mikro fotografije. Sve je to prirodoslovna fotografija. Zbog opsežnosti teme ćemo se ovaj puta posvetiti samo užem segmentu – fotografiranju divljih životinja. Kako se ovdje radi o nekoj vrsti lova na plijen, tu vrstu fotografije su nazvali FOTO-LOV. Sa zakonskog stajališta koje kaže da smo dužni poštivati i neka ograničenja, za razliku od lovaca koji mogu loviti divljač u određeno doba godine, mi fotografi možemo loviti – fotografirati cijelu kroz godinu. Nekih pravila se ipak moramo
-
Snimanje modne fotografije
U prvoj priči govorit ću o nastanku modnog priloga za OK! magazin za broj 155, Prosinac 2004. Na sastanku kolegija raspravljali smo koja bi modna tema bila najpogodnija za početak zime. Teme za modu nekad mogu biti odjevni predmeti, određena boja , zatim odjeća za određenu namjenu ( škola, disco, party itd. ) i slično. Odlučeno je da idemo sa zimskim jaknama. Na papiru smo napravili skicu kako bi to trebalo izgledati i koja forma bi bila najprimjerenija za prezentaciju te teme. Odlučili smo se za jednu veliku fotografiju djevojke u traper zimskoj jakni s krznom jer smo to ocijenili
-
Obilježja savremenih fotoaparata
Obilježja suvremenih fotoaparata Digitalni fotoaparati: Konstrukcijski slični fotoaparatima s filmom, ali prostor za film i transportni mehanizam zauzima elektroničko sklopovlje za elektronsku obradu slike. Suvremeni single lens reflex (SLR) fotoaparati s filmom sastoje se od složenih elektroničkih i mehaničkih dijelova te vrlo precizne optike. Suvremeni fotoaparatiNajvažnija im je zadaća pouzdan transport filma ― na prikazanom fotoaparatu tu funkciju, uz pokretanje zrcala, obavlja motor. Fotoaparati s automatskim izoštravanjem zahtijevaju još složeniji sustav integracije mehaničkih, elektroničkih i optičkih dijelova. Premda digitalni fotoaparati imaju jednako složeni sustav mehaničkih i optičkih dijelova, njihova je elektronika mnogo složenija. Najvažnija ušteda je nepostojanje mehanizma za
-
Fotočipovi
Fotočipovi Serijsko očitavanje: Kako se naboji sele niz svaki red, senzor po senzor, i potom ih se u slijedu očitava, brzina snimanja ograničena je tim procesom. Gotovo svi mikroprocesori i memorijski čipovi osjetljivi su na svjetlost pa su zaštićeni svjetlonepropusnim kućištem. Senzorska tehnologija U digitalnim fotoaparatima rabi se nekoliko tipova CCD i CMOS uređaja i premda se oni ne razlikuju u temeljnom načelu rada, razlikuju se načinom skupljanja uhvaćenih informacija. U CCD-ima se signal svakog senzora mora očitati serijski, jedan za drugim. Slika se, dakle, zapravo skenira po cijeloj površini. Prije novog osvjetljavanja valja prikupiti sve podatke. CMOS uređaji su
-
Čitanje histograma
Traženje idealnog osvjetljenja na digitalni način Fotoaparati imaju mnogo sistema za mjerenje osvjetljenja… mogu mjeriti prosjek po cijeloj slici, mogu mjeriti samo u centru, mogu mjeriti s naglaskom na području izoštravanja… Većina fotografa zamišlja samo ugrađeni svjetlomjer. Novi način, koji nam omogućava digitalna tehnika je pregled histograma. Kako pravilno čitati histogram Zamislite si da fotografiju pretvorite u crno-bijelu, tako da sačuvate informaciju samo o osvjetljenju. Tada točke podijelite u 256 hrpica: u prvoj su potpuno crne, u zadnjoj potpuno bijele, a one između imaju različite intetnzitete sivog (od najtamnije do najsvjetlije). Zamislite si da su sada te hrpice točaka postali
-
Dubinska oštrina kod makro fotografije
Dubinska oštrina kod makro fotografije Fotografu koji radi portrete, velika je briga kako će dovoljno zamutiti pozadinu. Zato investira u skupe objektive da bi mogao minimalizirati dubinsku oštrinu. Kod makro fotografije se suočavamo s obrnutom pojavom: dubinske oštrine je, naime, premalo. Zato se većina makro fotografa radije odluči za kompakt neko za SLR, gdje manji senzori u osnovi imaju veću dubinsku oštrinu. Jedno od mogućih rješenja je kupnja makro bljeskalice ili barem upotreba stativa koji nam omogući dovoljno svjetlosti ili dosta duga vremena da možemo zatvoriti blendu dovoljno. Kod f32 je dovoljno dubinske oštrine (iako kod pravog, 1:1